Arhive kategorije: Dijaspora

Loading …

Notifications
Clear all

DOBRO DOSLI NA RADIO VRBOVAC Forum

Main Category
Forums
Status
Topics
Forum
Replies
Views
Users
Date 
Share:

Putovanje usred CORONE

MAPA ZARAZENI OSOBA U SVIJETU

Zbog mnogobrojnih upita koji nam stižu, objavljujemo informacije vezane uz putovanja.

AŽURIRANO 23. svibnja

Od 11. svibnja vrijede sljedeće preporuke za prelazak granice.

AKTUALNE MJERE UNUTAR EUROPE

Albanija – proglasila je stanje prirodne nesreće te uvela mjeru ograničavanja kretanja unutar ili izvan zemlje. Više detalja oko mjera pogledajte na linku.

Austrija – Ulazak u Austriju dozvoljen je samo na određenim graničnim prijelazima i pod određenim uvjetima (npr. liječnička potvrda). Više detalja oko trenutnih mjera pogledajte na linku.

Bosna i Hercegovina – 20. svibnja donesena je odluka o prekidu trajanja mjere izolacije od 14 dana koja se izricala prilikom prelaska granice na području Federacije BiH. 2. travnja temeljem dogovora između Hrvatske i BiH, privremeno je s radom prestalo 20 pograničnih prijelaza s BIH za pogranični promet: Svilaj, Gejkovac, Pašin Potok, Bogovolja, Kordunski Ljeskovac, Lička Kaldrma, Bili Brig, Aržano Pazar, Dvorine, Cera, Jovića Most, Sebišina, Slivno, Podprolog, Unka, Vukov Klanac, Imotica, Slano, Hrvatska Dubica, Gabela Polje. Od 30. ožujka zatvoreni su granični prijelazi na zračnim lukama za putnike, a ostaju samo prijelazi za cargo promet. Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku i o određivanju graničnih prijelaza za prijevoz robe u cestovnom prometu u tranzitu kroz Bosnu i Hercegovinu kojom se određuju granični prijelazi između Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Republike Srbije i Crne Gore za prijevoz robe u tranzitu i putni pravci kojima je dopušteno kretanje teretnih motornih vozila registriranih u drugim državama u tranzitu kroz BiH, kao mjera sprečavanja i suzbijanja širenja zarazne bolesti prouzrokovane novim koronavirusom. Više detalja pogledajte na linku.
Crna Gora – Do 18. svibnja produljena je obustava putničkog međunarodnog prometa, osim najavljenog dolaska crnogorskih državljana, posredstvom diplomatsko-konzularnih predstavništava, Operativnom štabu Nacionalnog koordinacijskog tijela za zarazne bolesti, uz obavezan smještaj u karantenu u skladu s rješenjem zdravstveno-sanitarne inspekcije. Dotad je produljena i zabrana ulaska strancima, osim strancima sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori, stranim pomorcima u tranzitu koji se ukrcavaju ili iskrcavaju u lukama Bar, Budva, Kotor, Luka Kumbor-Portonovi i Tivat (Gat I i Gat II), kao i strancima koji upravljaju motornim vozilima kojima se obavlja promet robe, uz posebne mjere zdravstveno-sanitarnog nadzora. Promet robe za potrebe Crne Gore kao i za tranzit ostaje nesmetan, uz posebne mjere zdravstveno-sanitarnog nadzora, a tranzit stranih pomoraca vrši se uz posebne mjere zdravstveno-sanitarnog nadzora. Obavezna je 14-dnevna samoizolacija za sve crnogorske državljane kao i strance koji imaju stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori i dolaze iz inozemstva. Do 1. lipnja 2020. produljuje se obustava javnog prijevoza putnika u međunarodnom cestovnom, željezničkom i zračnom prometu, osim neredovitog charter prijevoza, organiziranog za povratak crnogorskih državljana u Crnu Goru i stranih državljana u domicilnu državu, uz suglasnost Nacionalnog koordinacijskog tijela za zarazne bolesti. Više detalja pogledajte na linku.
Češka – 4. svibnja produljena je odluka koja zabranjuje ulaska za sve strance koji nemaju privremeni boravak duži od 90 dana ili prebivalište u Češkoj, sve dok traje izvanredno stanje, s time da postoje iznimke. Vlada je ranije u sklopu ublažavanja mjera protiv širenja koronavirusa proširila raspon stranih državljana koji mogu ući u Češku na građane EU-a koji dolaze obavljati ekonomske aktivnosti i studente iz zemalja EU. Granična provjera na prijelazima s Njemačkom i Austrijom se i dalje nastavlja, kao i na svim međunarodnim letovima do 13. lipnja. Više detalja pogledajte na linku.
Danska – Sva nepotrebna putovanja ne savjetuju se do 31. svibnja 2020. Više detalja pogledajte na linku.

Francuska – U sklopu mjera protiv širenja koronavirusa francuska vlada je do 11. svibnja ograničila putovanja, osim iz iznimnih razloga. Kako bi se moglo putovati u Francusku ili unutar nje, nužno je ispuniti određeni tip potvrde za što postoje strogi zahtjevi. Više detalja možete pronaći ovdje.
Grčka – Na snazi su ograničenja putovanja u i iz Albanije, Italije, Sjeverne Makedonije, Španjolske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Njemačke. Grci i državljani EU mogu ući u zemlju, ali moraju u 14-dnevnu karantenu. Do 15. svibnja 2020. građanima zemalja izvan EU nije dozvoljen ulazak u Grčku, osim u slučajevima nužnosti koji se odnose isključivo na hitni rad ili obiteljske razloge. Više detalja pogledajte na linku.
Mađarska – Hrvatska i Mađarska dogovorile su ublažavanje mjera prelaženja zajedničke granice, koje se odnose na one državljane dviju država koji imaju prebivalište u pograničnom području u dubini od 30km od granice ili su zaposleni u tvrtki sa sjedištem u tom području. Omogućava im se prelaženje granice svaki dan, odnosno kad postoji potreba za prelaženjem, uz obveznu samoizolaciju u vlastitom domu po povratku. Od 31. ožujka primjenuje se na svim cestovnim graničnim prijelazima između Hrvatske i Mađarske. Ublažavanje uvedenih zdravstvenih mjera odnosi se samo na one državljane dviju država koji imaju opravdani razlog za prelaženje granice zbog obavljanja radova koji se smatraju važnima za gospodarstvo, kao i na one koji mogu dokazati da imaju poljoprivredno zemljište na državnom području druge države radi obavljanja poljoprivrednih radova. Od 17. ožujka strani državljani ne mogu ući u Mađarsku dok je mađarskim građanima dopušteno ući. Ograničenje se odnosi na sve granice. Više detalja pogledajte na linku
Njemačka – Državljani članica EU-a, kao i građani Ujedinjene Kraljevine, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske, smiju putovati kroz Njemačku kako bi došli do svoje matične zemlje ako nije moguća druga veza. Uvedene su granične kontrole između Njemačke i Italije, Španjolske, Austrije, Švicarske, Francuske, Luksemburga i Danske koje su produljene do 15. svibnja. Svi njemački državljani, građani EU-a, državljani zemalja koji su potpisali sporazume u vezi sa Schengenskim sporazumom ili pojedinci koji žive u Njemačkoj, moraju u dvotjednu obveznu karantenu nakon povratka u prebivalište u Njemačkoj, nakon što su nekoliko dana boravili u inozemstvu, uz određene iznimke. Sve detalje pogledajte ovdje.
Poljska je do 13. svibnja produljila zatvaranje granica za strance. Poljski državljani, diplomati, osobe koje imaju pravo na stalni i privremeni boravak u Poljskoj ili radnu dozvolu i druge određene iznimke, mogu prijeći granicu. Obustavljene su međunarodne željezničke veze do daljnjega, ali prijevoz tereta funkcionira. Ograničenje u zračnom prometu koje se odnosi na domaće i međunarodne putničke letove na snazi je do 9. svibnja. Sve detalje pogledajte ovdje.

Portugal – 17. travnja produljena je zabrana zračnog prometa na 30 dana na sve letove do i iz zemalja izvan EU, s time da postoje određeni izuzeci. Više detalja pogledajte ovdje.
Sjeverna Makedonija – Vlada je 16. ožujka donijela odluku da se svi granični prijelazi zatvaraju za prolaz stranih državljana, osim za ulazak i tranzit kamiona, za predstavnike diplomatskog zbora, kao i za druge osobe za koje će Ministarstvo unutarnjih poslova izdati dozvolu nakon prethodnog mišljenja Glavnog kriznog stožera za koordinaciju, koje će potvrditi da postoji poseban državni ili ekonomski interes. Zatvorena je i međunarodna zračna luka Skopje. Više detalja pogledajte ovdje.

Slovačka je zatvorila sve granice i zračne luke za strane državljene koji ne mogu dokazati da borave u državi. Postoje određena pravila vezana za karantenu, a najnovija su na snazi od 1. svibnja. Više detalja pogledajte na linku.
Slovenija – Hrvatski građani mogu bez ograničenja ulaziti u Sloveniju. Vlada Republike Slovenija je s 12. svibnjem ukinula odredbu o ograničavanju zračnog prometa, a restrikcije su ukinute za sve avio prijevoznike s područja država članica Europske unije, ali i trećih država. Sve putnike koji dolaze na ljubljansku zračnu luku, savjetuje se da prije putovanja kontaktiraju avio prijevoznika.Više detalja pogledajte na linku.
Srbija – Vlada je 28. ožujka donijela odluku da se sve mjere samoizolacije produže s 14 na 28 dana. Svim građanima Srbije, kao i strancima s boravišnom dozvolom koji su u zemlju ušli od 14. ožujka, produžuje se obavezna mjera kućne samoizolacije na 28 dana, što znači da svima koji su pri ulasku u zemlju dobili rješenje o kućnoj samoizolaciji u trajanju od dva tjedna, izolacija automatski nastavlja teći još dva tjedna.Svi granični prijelazi zatvoreni su od 20. ožujka ujutro, a od 19. ožujka zračna luka Nikola Tesla u Beogradu zatvorena je za sve međunarodne komercijalne letove. Ostaje otvorena za sve humanitarne letove i kargo promet, a zračni prostor Srbije za sve prelete. Više detalja možete pronaći ovdje.

Švicarska u dogovoru s FDFA, (Federal Department of Forreign Affairs) FDHA (Federal Department of Home Affairs) definira visokorizične zemlje ili područja. Od 25. ožujka 2020., sve se zemlje trenutačno smatraju visokorizičnim zemljama ili područjima, uz iznimku Kneževine Lihtenštajn. Osobama iz visokorizičnih zemalja i regija bit će odbijen ulazak u Švicarsku, no moguće su iznimke, primjerice za osobe koje žive ili rade u Švicarskoj. Više detalja pogledajte na linku.

Preporučuje se svim građanima da odgode putovanja koja nisu nužna, u sve države i regije koje su u većoj mjeri zahvaćene novim koronavirusom

koronavirus.hr

Hrvatsko iseljeništvo: kamo su sve iseljavali Hrvati kroz povijest?

#EXTINF:0

Loading …

Prema nekim podacima izvan granica Republike Hrvatske živi gotovo 4 milijuna Hrvata. Hvatska je tradicionalno iseljenička zemlja te Hrvati danas žive u svim dijelovima svijeta.
Pod utjecajem različitih povijesnih – političkih i ekonomskih razloga Hrvati su se kontinuirano iseljavali s tadašnjih hrvatskih prostora, a povijesni procesi iseljavanja mogu se podijeliti u nekoliko faza.
Turska osvajanja- prvi val isljevanja Hrvata
Najezda Turaka na hrvatske prostore započeta u 15. stoljeću urokovala je prvi veliki val iseljvanja. S tadašnjeg hrvatskog prostora stanovništvo pred osmanskim osvajačima odlazi u nekoliko glavnih smjerova: morem prema Italiji na područje oko Molisea, na sjever: prema Gradišću -Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i južnoj Moravskoj, te na zapad- u slovenske pokrajine.
Zajednice iseljene u to doba, poput moliških Hrvata u Italiji te gradišćanskih Hrvata čine najstarije hrvatsko iseljeništvo.
Jedan od smjerova također je išao prema Transilvaniji. I danas u Rumunjskoj živi od oko 6 000 Hrvata (Karaševski Hrvati).
U Italiji, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Rumunjskoj Hrvati danas ostvaruju status nacionalnih manjina.

HrvatskaKulturaSvijetU prijevodu
Hrvatsko iseljeništvo: kamo su sve iseljavali Hrvati kroz povijest?
Objavio Mihaela Tikvica –
4. studenoga 2017. u 17:30

Foto: hrvatiizvanrh.hr
Prema nekim podacima izvan granica Republike Hrvatske živi gotovo 4 milijuna Hrvata. Hvatska je tradicionalno iseljenička zemlja te Hrvati danas žive u svim dijelovima svijeta.

Pod utjecajem različitih povijesnih – političkih i ekonomskih razloga Hrvati su se kontinuirano iseljavali s tadašnjih hrvatskih prostora, a povijesni procesi iseljavanja mogu se podijeliti u nekoliko faza.
Turska osvajanja- prvi val isljevanja Hrvata
Najezda Turaka na hrvatske prostore započeta u 15. stoljeću urokovala je prvi veliki val iseljvanja. S tadašnjeg hrvatskog prostora stanovništvo pred osmanskim osvajačima odlazi u nekoliko glavnih smjerova: morem prema Italiji na područje oko Molisea, na sjever: prema Gradišću -Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i južnoj Moravskoj, te na zapad- u slovenske pokrajine.

Zajednice iseljene u to doba, poput moliških Hrvata u Italiji te gradišćanskih Hrvata čine najstarije hrvatsko iseljeništvo.
Jedan od smjerova također je išao prema Transilvaniji. I danas u Rumunjskoj živi od oko 6 000 Hrvata (Karaševski Hrvati).
(FOTO) Predsjednica Grabar-Kitarović se susrela s hrvatskom zajednicom u Rumunjskoj

Zajednica Hrvata u Rumunjskoj, jedna od najstarijih i jezično najočuvanijih hrvatskih manjina
U Italiji, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Rumunjskoj Hrvati danas ostvaruju status nacionalnih manjina.

Foto: hrvatiizvanrh.hr

Slika iz života Moravskih Hrvata autora Othmara Ružičke, hrvatiizvanrh.hr
Bolesti vinove loze- drugi val iseljavanja Hrvata

U razdoblju kraja 19. i početka 20. stoljeća dolazi do drugog velikog vala iseljavanja. Tada se Hrvati masovno iseljavaju u prekomorske zemlje: SAD, zemlje Latinske Amerike, Južnoafrička Republika, Australija, Novi Zeland.
Jedan od glavnih uzroka iseljavanja s hrvatskog obalnog i otočnog prostora u tom periodu bile su bolesti vinove loze zbog koje su propadali vinogradi, a tako i stanovništvo koje se bavilo tom djelatnošću.

Tamburaški sastav Živila Hrvatska u Bijeloj kući je svirao za predsjednika Theodora Roosevelta (1901.), foto: hrvatiizvanrh.hr
Između dva svjetska rata- treći val iseljavanja Hrvata
U međuratnom razdoblju, zbog posljedica rata, kao i zbog velike svjestke ekonomske krize, život hrvatskog stanovništva u ruralnim krajevima bio je izrazito težak. Osim toga, to je razdoblje Kraljevine Jugoslavije u kojoj politička situacija nije bila povoljna za Hrvate pa je zasigurno i to doprinijelo isljavanju.Tada Hrvati najviše iseljavaju u Francusku, Njemačku i Belgiju- europske zemlje gdje postaju radna snaga u rudarskoj i metalurškoj industriji.
Dolazak komunizma- četvrti val iseljavanja Hrvata
U razdoblju od otprilike 1940. do 1948. Hrvati najviše iseljavaju u Argentinu i druge zemlje Latinske Amerike kao politički emigranti.
Primjerice, između 1945. i 1956. g. u Argentinu došlo oko 20 000 Hrvata.
Jugoslavija otvara granice- peti val iseljavanja Hrvata
U razdoblju nakon 1965. komunistička Jugoslavija počinje dopuštati putovanje i rad u inozemstvu.
Tada Hrvati počinju isljevati u zemlje zapadne Europe, ali također i u prekomorske zemlje poput Australije, Novog Zelanda i Kanade.
Od nastanka suverene Republike Hrvatske- šesti val iseljavanja Hrvata
Nakon uspostave neovisne Hrvatske, Hrvati i dalje iseljavaju, a u tom, posljednjem razdoblju najbrojnija su bila iseljavanja u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, SAD, Australiju i Novi Zeland.

Beč: Posjeta groblju od kuće pomoću besplatnog servisa “Digitalno grobno mjesto”

#EXTINF:0

Loading …

kriza donijela je sa sobom izazove u mnogim oblastima. Tako i sahrane i posjete grobljima izgledaju sada potpuno drugačije.
Bečka groblja (Friedhöfe Wien) su se prilagodila trenutnoj situaciji te su pomoću besplatnog servisa “Digitalno grobno mjesto” postavila online sve važne informacije i omogućila posjetu groblju od kuće.

Osim toga, u virtuelnim spomen sobama može se posvetiti sjećanje na preminule. Upravo u ovakvim vremenima mnogi ljudi žele da se sjete svojih preminulih članova porodice, rođaka ili prijatelja.

“Mnogo više ljudi zove i traži informacije, žele znati kako mogu posjetiti grobno mjesto” Za mnoge ljude je vrlo bolno što se oproštaj od umrlog trenutno obavlja bez klasične sahrane. Želimo pomoći i olakšati”, kaže direktorica bečkih grobalja, Renate Niklas.

Ovlaštena lica za određeno grobno mjesto dobiju personalizovan pristupni kod i imaju pristup svim informacijama poput raspoloživosti slobodnih mjesta, perioda zakupa, čak i proširenje grobnog mjesta. Ono što je za mnoge utješno je mogućnost zajedničkog pomena, s obzirom na to da zajednička posjeta groblju nisu moguća.

U jednom zaštićenom dijelu online platforme koji jedino mogu da vide pozvani gosti, moguće je postaviti slike, sjećanja i podijeliti ih.